VAŽNOST POJEDINIH SASTOJAKA U HRANI ZA PRAVILAN
RAZVOJ MAČAKA

Tek unatrag nekoliko godina detaljno su ispitane potrebe mačaka za pojedinim sastojcima u hrani. Tada je ustanovljeno da posebna važnost pripada bjelančevinama i aminokiselinama. Najranija ispitivanja odnosila su se na potrebe mačića u rastu, dok se vrlo malo znalo o potrebama odraslih mačaka. Najnovija ispitivanja ukazuju da su potrebe odraslih mačaka za bjelančevinama manje nego u mačića. No i te su vrijednosti više nego u ostalih sisavaca uključujući i pse. Uz bjelančevine ispitane su potrebe za esencijalnim (životno važnim) aminokiselinama. Rezultati upućuju da su potrebe za metioninom i lizinom u odraslih mačaka 40% od potreba mačića u rastu.

Za razliku od ostalih životinja mačke ne mogu regulirati smanjenu aktivnost stvaranja bjelančevina i zato se ne mogu adaptirati na smanjeni unos bjelančevina. Stoga treba posebno voditi računa o količini bjelančevina u hrani pogotovo za gravidne mačke i one u laktaciji. Ispitivanja su pokazala da u trudnoći mačke trebaju dobiti 200 g bjelančevina po kilogramu tjelesne težine, a za vrijeme laktacije čak 300 g/kg. uz još jedan uvjet da hrana sadrži 25o g masti u jednom kilogramu hrane.

Uloga aminokiselina u prehrani mačaka sve je značajnija. Mačke imaju jedinstvene potrebe za stvaranjem aminokiseline taurin. Jer one jedine za razliku od svih ostalih životinja ne mogu stvoriti u organizmu dovoljnu količinu taurina, nego ga trebaju dobiti u hrani. Iznimno velike fiziološke potrebe za ovim prehrambenim sastojkom, mačke ne mogu kao ostale životinje zamjenski koristiti druge aminokiseline kao npr. glicin. Taurin se nalazi u svim sastojcima životinjskog podrijetla. Važnost taurina uočena je 1970. godine kad je manjak taurina doveden u vezu sa promjenama na očima. Nastavljena su ispitivanja i uočeno je da taurin ima važnu ulogu u normalnom radu velikog broja organskih sustava u sisavaca.

U mačaka je tako ustanovljeno da smanjena količina taurina u hrani može uzrokovati:

- dilatativnu kardiomiopatiju

- reproduktivne poremećaje

- slabo vitalne mačiće

- usporen rast

- nepravilnosti u razvoju mačića

- smanjenu imunološku funkciju

Taurin u ostalih životinja sintetizira se u jetri iz aminokiselina metionina i cistina, no u mačke je sinteza taurina ograničena, jer je aktivnost ključnih enzima reducirana. Prijašnja su ispitivanja pokazana da se taurin u mačaka sintetizira iz cistina u minimalnoj količini. Preporuča se davati mačkama 400 mg/kg tjelesne težine, a gravidnim mačkama 500 mg/kg. Poznati nutricionisti su točno ispitali potrebnu količinu taurina u gotovoj hrani. Preporuča se doza od 2000 mg/kg konzervirane hrane ili 1000 mg/kg dehidrirane hrane. Slična ispitivanja u mačića su pokazala da količina taurina u njihovoj hrani mora biti veća nego za odrasle mačke. Alternativno, veći unos hrane u vrijeme brzog rasta, u dobi između 12 i 18 tjedana, može povećati korištenje taurina.

Koncentracija taurina može se izmjeriti u različitim tkivima kao npr. u srcu, mrežnici oka i tjelesnim mišićima. Ispitivanja u poznatim nutricionističkim institutima pokazala su da količina taurina u krvi ovisi o spolu i dobi životinje. Najvažnije je zapamtiti da se taurin nalazi u životinjskim tkivima, pa mačke u svojoj prehrani MORAJU dobivati tkiva životinjskog podrijetla.

Autor teksta: Prof. Dr. Sc. Ljiljana Bedrica